On je izrazio zahvalnost studentima koji su došli iz drugih gradova i poručio da su svi i studenti i građani okupljeni oko iste ideje - ozbiljnih društvenih promena koje počivaju na osnovnim vrednostima.

"Podsećamo još jednom da studenti jasno i nedvosmisleno traže ispunjenje zahteva od nadležnih institucija koje bi trebalo da očuvaju svoju nezavisnost i legitimitet. Od novembra prošle godine, kada su počeli protesti - prvo u Novom Sadu a zatim i u ostalim gradovima - nije došlo do ispunjenja niti jednog zahteva od strane nadležnih institucija", naglasio je Lazić.

On je dodao da je danas sve u znaku broja 15 - 15 žrtava, 15 sati blokade, 15. februar.

"Srećemo se na mestu gde je rođena srpska državnost. Ovde, u Kragujevcu", rekao je Lazić i dodao da je za studente Sretenjski ustav "mnogo više od puke istorijske činjenice".

U studentskom "paralelnom univerzumu", ustavi postoje kako bi se primenjivale najznačajnije društvene vrednosti, dodao je Lazić.

"Slovo bez primene, učili su nas - jalovo je. Tome svedočimo i danas", rekao je student kragujevačkog Pravnog fakulteta Univerziteta, ističući da su studenti "generacija koja se i ne seća bilo koje druge i drugačije vlasti od ove".

Zato je, "duh Sretenjskog ustava iskra koja sija u svim studentima".

Lazić je podsetio da je na današnji dan 1804. godine na zboru u Orašcu doneta odluka o podizanju Prvog srpskog ustanka, a da je nadahnut njime profesor Boža Grujović napisao "Slovo o slobodi" koje je prethodnica Sretenjskog ustava u kojem se ukazauje da je "dobro tamo gde je dobro uređena vlast - pod zakonom".

Kako je rekao, danas, dva veka kasnije, studenti i građani, dolazeći na isto mesto "gde je postavljen temelj moderne srpske državnosti - zatiču ruševine", a kao i pre 190 godina, uoči usvajanje Sretenjskog ustava, Srbija i danas ima ogromno narodno nezadovoljstvo.

"Imamo zahteve da se uspostave, to jest vaspostave institucije. Imamo to da su sve poluge vlasti u rukama jednog čoveka. No, Kodža Miloš će u istoriji srpskog naroda ostati upamćen kao državotvorac", ocenio je Lazić.

Govoreći o Sretenjskom ustavu, rekao je da se u ovo vreme svake godine čuju hvale o njemu - da je njime proglašena podela vlasti i finansijska suverenost, da se pokušao zadati konačan udarac feudalizmu i da je Srbija formalno ukinu ropstvo pre Francuske i Sjedinjeih Američkih Država.

Zbog toga će, kako je naveo, pokušati da podseti na pojedine norme Sretenjskog ustava koje se čine aktuelnije nego ikada.

On je ukazao da je prema Sretenjskom ustavu državni savet trebalo da motri i čuva da se ni najmanjem Srbinu ne čini nepravda i da - gde god da je opazi - "poita" i ukloni nepravdu.

"Uklanjamo li danas nepravdu", upitao je Lazić.

Ukazao je da su prema Sretenjskom ustavu članovi državnog saveta bili dužni "davati mnijenija svoja otkroveno i istinoljubno i nelicemjerno" i pitao "da li danas naši predstavnici i funkcioneri govore istinu".

Dodao je da prema tom ustavu sudija ne zavisi u izricanju presude "ni od koga u Srbiji, do od zakona", te da "nikakva vlast nema prava da mu naredi da drugačije sudi nego što zakon propisuje" i pitao: a kakvo je pravosuđe u Srbiji danas.

Lazić je istakao i da je, prema Sretenjskom ustavu, Skupština naroda trebalo da se sastoji iz 100 naodabranijih, narazumnijih, najpoštenijih predstavnika iz svih okruga Knjaževine.

"Sede li danas u Skupštini Srbije najodabraniji, najrazumniji i najpošteniji među nama", upitao je u svom govoru Lazić. (kraj) vip/and/mk