Glorija Stajnem bila je jedan od simbola feminističkog pokreta i jedan od najsnažnijih glasova u borbi za ženska prava.

Fondacija Glorije Stajnem istakla je da je njen najveći dar bila sposobnost da sluša druge i da učini da se osećaju viđenim i da su ih čuli.

"Njene reči, dela i primer dali su ljudima dozvolu da budu ono što su zaista. Glorija je živela verna svom nezavisnom duhu, uvek sa radoznalošću i odličnim smislom za humor“, istaknuto je u objavi na društvenim mrežama.

Karijeru je započela kao novinarka u Njujorku, a bila je suosnivačica i urednica časopisa Ms, jedne od prvih publikacija posvećenih ženskim pitanjima koja se nisu ticala pitanja održavanja domaćinstva i pravilima koja je nametala industrija lepote.

Glorija Stajnem bila je tokom 1970-ih jedan od glavnih glasova u borbi za reproduktivna prava žena.

Bila je među prvima koji su pozdravili odluku američkog Vrhovnog suda iz 1973. godine koja je ženama omogućila ustavno pravo na abortus, a skoro pola veka kasnije doživela je ukidanju te odluke na federalnom nivou, na osnovu presude Vrhovnog suda iz juna 2022. godine.

Glorija Stajnem je pratila pritiske na prava žena širom sveta, uključujući i ograničavanje sloboda u zemljama poput Irana i Avganistana.

Takođe, bavila se pitanjima roda i rase, a 1970-ih tesno je sarađivala sa crnačkom feminističkom i političkom aktivistkinjom Anđelom Dejvis. Njihova fotografija sa podignutim pesnicima postala je simbol borbe žena i Afroamerikanaca za ravnopravnost i socijalnu pravdu.

Bila je kritičar društvenih fenomena i proteklih godina, izražavajući zabrinutost zbog "kulture otkazivanja" i uticaja društvenih mreža na mlađe generacije. (kraj) vem/dj