Nastavak normalizacije industrije

12:09 21. 02. 2025. FoNet | Desk

Beograd - Kompanija MOL Group je danas objavila finansijske rezultate za prošlu godinu, kao i za četvrti kvartal 2024. godine. Normalizacija u industriji se nastavila, što je dovelo do smanjenja profita pre oporezivanja za 23% u 2024. godini.

Organske investicije u 2024. godini porasle su za 16%, prvenstveno zbog većih investicija u održavanje (sustain-type CAPEX) u godini sa intenzivnim remontnim aktivnostima u Downstream segmentu.

2024. godina nije bila laka za MOL Group. Rat između Ukrajine i Rusije i dalje je predstavljao izazove koje smo morali da prevaziđemo kako bismo garantovali sigurnost snabdevanja u našim zemljama. Osim toga, regulative i državni nameti nastavili su da oblikuju poslovno okruženje. Povrh svega, neizvesnost oko budućnosti cele naftne industrije i dalje je prisutna. Sve ovo ostavilo je trag na našu profitabilnost. Uprkos svemu, uspeli smo da održimo stabilno poslovanje – na šta sam izuzetno ponosan. Iako je prošle godine spoljašnje okruženje ograničilo naš potencijal rasta, nastavili smo sa selektivnim širenjem portfolija, napredovali sa strateškim investicijama i preduzeli važne korake ka daljem jačanju sigurnosti snabdevanja u regionu, izjavio je predsednik i generalni direktor Žolt Hernadi.

Pored nastavka našeg projekta diverzifikacije sirove nafte, otvorili smo najveću fabriku zelenog vodonika u regionu i poliol kompleks u Tisaujvarošu vredan 1,3 milijarde evra.

Takođe, otvorili smo put za širenje sopstvene proizvodnje zelene električne energije.

Nastavljamo sa izgradnjom solarnih kapaciteta u Mađarskoj i dodatno smo ojačali međunarodnu mrežu našeg Upstream poslovanja kroz sporazume o saradnji.

Posebno sam ponosan na novo nalazište nafte i rekordnu proizvodnju u Večešu.

Izvanredni rezultati našeg segmenta za potrošačke usluge samo potvrđuju da smo napravili pravi potez u transformaciji ka kompaniji usmerenoj na maloprodaju.

Ove godine očekujemo da da će se neizvesnosti menjati, ali neće nestati.

Nametnuta agenda tranzicije naftne industrije stvara ozbiljan problem konkurentnosti za Evropu, koji moramo rešiti.

Takođe, sigurnost snabdevanja i dalje ostaje prioritet za sve učesnike u industriji, a bez raznovrsnih izvora energije, pristupačne energije i snažne industrije, Evropa bi se mogla naći u sve težoj situaciji.

Naš zadatak je jasan: fokusiraćemo se na efikasnost kroz kontrolu troškova, nastaviti generisanje vrednosti u našim osnovnim poslovnim delatnostima i započeti nove projekte koji imaju poslovni smisao i donose veći profit.

Downstream sektor je poslovao 2024. godine u skladu sa strateškim ciljevima, uz blagi pad u poređenju sa 2023. godinom, uglavnom zbog nastavka opadanja marži u rafinaciji i velikih zastoja u proizvodnji tokom prvih devet meseci godine.

U četvrtom kvartalu, rast obima rafinerijskih i marketinških aktivnosti bio je jak jer nije bilo velikih zastoja u poslednjem kvartalu, ali niže marže u rafinerijama uticale su na EBITDA. EBITDA u petrohemiji ostala je u minusu, pod uticajem niže proizvodnje zbog zastoja u Bratislavi, dok su marže bile pod pritiskom zbog visokih cena sirovina i slabe potražnje.

Iako je potražnja za gorivom u ključnim tržištima kao što su Mađarska i Hrvatska bila niža, prodaja goriva tokom cele godine porasla je za 5%.

 

Upstream sektor je i dalje značajno doprinosio ukupnom poslovanju MOL Group, a rezultati u četvrtom kvartalu podržani su i cenovnim okruženjem i obimom proizvodnje. Cene nafte su opale za oko 7% u poređenju sa prethodnim kvartalom, ali volatilnost na tržištima prirodnog gasa u Evropi i efekat ACG tereta rezultirali su ukupnim pozitivnim doprinosom cena. Zahvaljujući naporima MOL-a da poveća nivo proizvodnje u Mađarskoj, kvote proizvodnje za 2024. godinu koje su postavljene u ugovorima sa vlastima ispunjene su, a nisu očekivani dodatni troškovi za naknade. Generisanje gotovine ostalo je stabilno, dok je ukupna proizvodnja ugljovodonika dostigla 94,8 mboepd u četvrtom kvartalu 2024. godine, a smernice proizvodnje za godinu bile su 92-94 mboepd, uz ostvarenje od 93,8 mboepd. 

Performanse sektora za potrošačke usluge bile su podržane širenjem ne-energetskih usluga, jer je organski rast nastavio da se razvija uprkos smanjenju broja benzinskih stanica.

Prodaja goriva dala je mali pozitivan doprinos rezultatima, iako su makroekonomski faktori uticali na ukupni rast.

Marže goriva ostale su pod pritiskom zbog usporavanja ekonomije, ali su delimično ublažene povećanom potražnjom za premium proizvodima goriva.

Veličina mreže ostala je nepromenjena u odnosu na septembar, sa 2.335 lokacija do kraja 2024. godine, ali je opala za 4% u poređenju sa prethodnom godinom zbog smanjenja prodaje goriva nakon transakcija u Poljskoj i Sloveniji.

Marže ne-goriva nastavile su da budu glavni pokretač rasta, pri čemu je broj Fresh Corner lokacija dostigao 1.329 do kraja 2024. godine, što je povećanje od 3% u poređenju sa prethodnim kvartalom i 6% u poređenju sa prethodnom godinom.

Sektor Cirkularne ekonomije, koji se bavi upravljanjem otpadom unutar MOL Group, ostao je u gubitku na EBITDA nivou tokom 2024. godine, prvenstveno zbog visokih operativnih troškova sistema povraćaja depozita (Deposit Return Scheme - DRS).

Proširenje DRS sistema nastavilo se u četvrtom kvartalu, dostigavši 1 milijardu vraćenih flaša do januara 2025. godine.

Instalirano je oko 3.700 automata za povrat ambalaže u maloprodajnim mrežama, uz dodatnih 1.500 ugovorenih tačaka za manuelni povrat.

Penetracija sistema stabilizovana je, sa oko šest miliona vraćenih limenki za piće dnevno u četvrtom kvartalu.

Drugi ključni investicioni projekti takođe su napredovali: nastavljen je rollout sistema za sakupljanje bio otpadne hrane, sa svih 200.000 naručenih kontejnera isporučenih do kraja godine.

Razvoj infrastrukture za sakupljanje tekstilnog otpada napredovao je, sa oko 1.100 instaliranih kontejnera.

Posle otvaranja prve vlastite deponije u Estergomu u maju, pripreme za još devet objekata su u toku.

Performanse sektora Gas Midstream ostale su stabilne u poređenju sa prošlom godinom, uz podršku povećane aktivnosti prenosa, ali su bile negativno pogođene uticajem valutnih promena.

Uprkos snažnoj potražnji za uslugama prenosa i kapacitetima za prekogranični prenos, regulisani prihodi su blago opali jer su tarife koje zavise od obima prenosa prilagođene popuštanju makroekonomskih uslova. Istovremeno, cene gasa i troškovi potrošnje bili su niži u poređenju sa prethodnom godinom, ali su inflacija i valutni efekti povećali druge operativne troškove. (kraj) dep/dj

Share: