Budućnost Berlinskog procesa

17:10 27. 10. 2021. FoNet | Ivana Šanjević

BEOGRAD - Berlinski proces je pomirio političke lidere, pronašao načine za njihovu komunikaciju, ali nije mnogo doneo građanima, izjavio je danas direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Igor Bandović, dok poslanica Evropskog parlamenta Viola fon Kramon smatra da je dobro imati dodatnu platformu koja će region držati u fokusu Evropske unije.

Na panelu Beogradskog bezbednosnog foruma "Berlinski proces - Šta je sledeće?", Fon Kramon je istakla da je dobro imati dodatnu platformu, poput Berlinskog procesa, jer će region Zapadnog Balkana tako biti više u fokusu, nego da se samo govori o proširenju EU na Zapadni Balkan.

Građani regiona su sa pravom frustrirani obećanjem koje nije ispunjeno na način kako su očekivali, rekla je Fon Kramon, uz navođenje da francuski predsednik Emanuel Makron pominje region samo kada se bavi unutrašnjom politikom, a slično je i u drugim članicama Unije.Mi smo sada u Beogradu, navela je ona, odavde dolaze ocene o urušavanju demokratije, vladavine prava, slobode medija, opozicije, ali Srbija jeste zemlja koja pregovara o članstvu.Nadam se da možemo nastaviti Berlinski proces, uložiti malo više energije i nadam se da novi nemački kancelar neće otići u Beograd, već u Crnu Goru i Severnu Makedoniju, gde zaista ima napretka, predočila je Fon Kramon.

Zamenik premijera Severne Makedonije za evropske poslove Nikola Dimitrov rekao je da je region Zapadnog Balkana u "dvorištu EU" i da je cilj Berlinskog procesa mirna, stabilna i demokratska budućnost za region.

Ako se EU izuzme iz ove jednačine, sve bi se to promenilo, rekao je Dimitrov, koji je upozorio da nema mnogo promena na terenu - Srbija i Crna Gora ne otvaraju poglavlja, Severna Makedonija i Albanija ne počinju pregovore, a za Kosovo nema vizne liberalizacije.Važno je za EU da donese svoju pobedničku kutiju, jer ako ona ne ispuni svoj deo, ni proevropske i proreformske snage ne mogu da ispune svoj deo i na lokalnim izborima koji predstoje, neće odneti pobedu, upozorio je Dimitrov.

Dimitrov je rekao da je korist od Berlinskog procesa ukidanje rominga i osnivanje Kancelarije za mlade (RYCO), iako to građani ne prepoznaju uvek kao rezultat tog procesa, a ono što će uticati na građane biće formiranje zajedničkog regionalnog tržišta.

Direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Igor Bandović smatra da je Berlinski proces imao svoju ulogu, ali je učinio da se na zemlje regiona gleda kao na decu kojima je potrebno prisustvo roditelja u sobi "da bi se ponašali".

Za civilno društvo, rekao je Bandović, proces je stvorio priliku da se razgovara sa evropskim liderima o tome šta se događa.

Što se tiče budućnosti Berlinskog procesa, rekao je on, postavlja se pitanje da li smo dovoljno zreli da preuzmemo odgovornost i vlasništvo nad tih procesima.Nažalost, nismo došli do tog okvira i uslova, rekao je Bandović i tu tezu ilustrovao dijalogom između stranaka u Srbiji, civilnog društva, medija, krizom u odnosima Srbije i Kosova ili situacijom u Bosni i Hercegovini.

Više bih voleo da je ovaj proces bio "umotan" u proces evropskih integracija Srbije, ali je umesto toga kreiran da bi se liderima reklo kako da se ponašaju. To nije nešto što bih očekivao od budućih članica Unije, rekao je Bandović.

Bandović je rekao da je evropska budućnost i dalje samo san, a Berlinski proces je realnost, a on bi kroz taj proces voleo da vidi veću transformaciju zemalja u regionu, pre svega u kvalitetu života građana.

Istraživač Instituta za demokratsko-civilno društvo iz Skoplja Zoran Nečev predstavio je ukratko inicijativu Berlinski proces i njegove najvažnije rezultate.

Berlinski proces je popločao put za rešavanje pitanje između Severne Makedonije i Grčke, a posle 68 godina Edi Rama je bio prvi premijer Albanije koji je posetio Beograd i razgovarao sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, pa su sada njihovi susreti nešto sasvim uobičajeno, napomenuo je Nečev.Nečev je rekao da je Berlinski proces definisao četiri oblasti - povezivanje, socijalno-ekonomski razvoj, dobrosusedski odnosi i digitalnu agendu, a svake godine se održavaju samiti sa zemljama Zapadnog Balkana.

Da li će se proces nastaviti po odlasku nemačke kancelarke Angele Merkel u penziju, vidićemo. U slučaju da se nastavi, mora se fokusirati na "pronalazak političke volje" među državama članica EU kako bi zapadnobalkanska šestorka napredovala u evropskim integracijama, istakao je Nečev.

Nečev je, poredeći inicijativu Otvoreni Balkan sa ovim procesom, rekao da da to što je "otvorena" ne znači i da je transparentna, niti su svih šest partnera iz regiona u tom projektu.

Kristijan Hageman, zamenik direktora Asocijacije za jugoistočnu Evropu, rekao je da se posle sedam samita Berlinskog procesa, mogu videti slabosti tog procesa.Proces je doneo formiranje RYCO, sporazum o romingu, Prespanski sporazum, ali region se nije suštinski promenio, a demokratija i vladavina prava nisu unapređene u tim zemljama, ukazao je Hageman. (kraj) dar/ivt/dpv

Share: