Agencijski servisi
U svetu gde je sve obmana - pričati istinu je revolucionarni čin.
Džordž Orvel
KONTAKTIRAJTE NAS
Fonet - 2004 - 2026 - All rights reserved
Stigma
Ozdraviti Petu beogradsku
12:44 03. 11. 2026. FoNet | Bojana Milovanović
BEOGRAD - „Moja lična priča uklapa se u ono što se dešavalo ljudima u Srbiji proteklih godina, onima koji su dizali glas i na bilo koji način iskazivali neslaganje sa onim što je radio državni vrh i njegovi činovnici u institucijama“, rekao je profesor istorije u Petoj beogradskoj gimnaziji Marko Pištalo, koji je posle višemesečne suspenzije opet sa đacima.
Pištalo se, posle izbornih promena u Srbiji, vratio na posao, ali u FoNetovom serijalu Stigma poručuje da njegova borba nije završena.
Njegova priča, kako je opisuje, počela je poslednjeg dana mandata tadašnje v.d. direktorke Danke Nešović, koju zaposleni pamte i kao "Lejdi Dron“.
" Ona se predstavljala kao "Lejdi Dron" zaista nije nikakvo karikiranje, tako nam se gospođa predstavila na prvoj sednici, tako sam i zapamtio", objašnjava Pištalo.
Tada je protiv njega i još nekoliko zaposlenih pokrenut disciplinski postupak.
Pištalo kaže da je u njegovom slučaju jedan od osnova za pokretanje postupka bila objava na društvenim mrežama, a drugi prijava za nedolično ponašanje, za koju tvrdi da je bila lažno potpisana i da nije imala nikakvo činjenično utemeljenje.
Prema njegovim rečima, učenica čije je ime bilo navedeno kao potpisnice prijave, kao i njena majka, demantovale su da su prijavu podnele. Pištalo tvrdi da je škola o tome bila obaveštena, ali da to nije uticalo na odluku da se postupak nastavi.
„Tu nema nijednog imena, nema nijedne žrtve, nema konkretne situacije. Čak ni ta devojka, koja je navodno potpisala prijavu, ne govori iz prve ruke. Dakle, nema nijednog jedinog imena“, navodi Pištalo.
Uprkos tome, novi direktor škole Ognjen Mrvaljevića, koji je došao na mesto Danke Nešović, nastavio je disciplinski postupak, a Pištalu je izrečena kazna tromesečnog udaljenja sa posla.
U međuvremenu je, kako tvrdi, njegovom advokatu ponuđeno da Pištalo sam napusti prosvetu, uz poruku da više nije za rad u obrazovanju i da je kompromitovan. Prema Pištalovom svedočenju, u toj ponudi je pomenuta i krivična prijava koja bi bila podneta ukoliko ne pristane da sam ode.
„Ja ću ovu krivičnu prijavu pustiti ako Marko sam ne napusti“, prenosi Pištalo reči koje je, kako navodi, njegov advokat čuo prilikom razgovora.
Takvu ponudu nije prihvatio. Ističe da je tokom rada u prosveti dobijao priznanja za pedagoški rad, da je nosilac nacionalnog priznanja, autor udžbenika i emisija Redakcije školskog programa RTS-a, zbog čega smatra da je tvrdnja da nije za rad u prosveti bila posebno uvredljiva.
„Jednom takvom čoveku da kažete vi niste za rad u prosveti je zaista van razuma i van ikakve časti“, kaže Pištalo.
Pošto ponuđeni dogovor nije prihvaćen, krivična prijava je podneta, a Pištalo navodi da i dalje ne zna šta se sa njom dešava i dokle je stigla. Ceo postupak vidi kao pokušaj da bude kompromitovan, da mu se uruši lični i profesionalni integritet i da bude udaljen iz Pete beogradske gimnazije.
Pet meseci suspenzije i tromesečna kazna istekli su 20. oktobra. Prvog narednog radnog dana, 21. oktobra, Pištalo je došao u školu očekujući da preuzme rešenje o povratku na posao. Međutim, uz to rešenje dobio je i obaveštenje o pokretanju novog disciplinskog postupka.
Ovoga puta razlog je bila objava na njegovom privatnom Instagram profilu, kojom je pružio podršku koleginici profesorki latinskog jezika Milkici Prici koju opisuje kao nepravedno otpuštenu i jednoj od žrtava.
Objavio je zajedničku fotografiju ispred škole uz citat iz knjige Danila Kiša „Grobnica za Borisa Davidoviča“: Borise Davidoviču, ne dajte se pasjim sinovima". Direktor Ognjen Mrvaljević procenio je da je tom objavom narušio dostojanstvo.
Pištalo je, kako navodi, održao jedan čas, a zatim ponovo udaljen sa posla, počev od 22. oktobra.
Preokret je usledio 26. oktobra, dan nakon vanrednih parlamentarnih Izbora, kada ga je rano ujutru pozvala pravnica škole i rekla mu da dođe po rešenje i da se ne sekira, jer će sve biti u redu.
Dodaje da mu je pravnica škole objasnila da je samo profesionalno obavljala svoj posao i da scenario nije bio njen, kao i da je bila na bolovanju kada je donošeno rešenje u vezi sa krivičnom prijavom.
Iako se vratio u učionicu, Pištalo ne smatra da je situacija u Petoj beogradskoj gimnaziji rešena. Kako ističe, njegove kolege koje su prošle kroz slične postupke i dalje nisu sve vraćene na posao: neke su trajno udaljene, nekima su izrečene kazne, a nekima nisu produženi ugovori.
„Možemo da kažemo da je prvi korak napravljen, ali ima ih još mnogo da bismo kazali da je sve u redu“, kaže Pištalo.
Smatra da je za ozdravljenje škole potrebno da se vrate kolege koje su, nepravedno udaljene, kao i da se postavi novo rukovodstvo koje će biti stručno, nekompromitovano i koje će posao obavljati u zakonskim okvirima.
Ni svoj slučaj ne smatra završenim. Naglašava da disciplinske prijave, odluke i kazne neće nestati samim povratkom na posao i da želi da sve dobije sudski epilog.
U njegovom slučaju, nije se pribojavao stigme među bližnjima i onima koji ga poznaju. Ipak, zbog optužbi, mogla je biti narušena šira slika o njemu.
„Zakonski okviri, pravda, ono što vi znate, ono što znaju vaši bližnji, jedno je ta slika. Slika koja se stvara o vama je nešto potpuno drugo i ona dopire do mnogo šireg kruga ljudi od onoga koji vi poznajete“, kaže Pištalo.
Dodaje da ne žali zbog svojih postupaka i da mu je lična satisfakcija potvrda da je ono što je radio bilo ispravno, iako je, kako kaže, u to verovao sve vreme.
Ističe da njegova poruka nije poziv na osvetu, već na institucionalno rešavanje problema.
„Treba sada isto tako biti u dobru, sačekati pravdu, institucionalizovanu pravdu, ne uličnu pravdu. To je mnogo važno, za to smo se borili“, poručuje Pištalo.
Govoreći o ljudima koji bi u budućnosti mogli da preuzmu odgovornost za vođenje institucija, posebno škola i Ministarstva prosvete, Pištalo kaže da je važno napraviti razliku između upravljanja i vladanja.
„Nadam se da neće vladati, nego da će upravljati. To je prva važna stvar. Mnogo mi je važno da predvodimo svoje kolektive, a ne da im naređujemo“, kaže Pištalo.
Uveren je da bi, ukoliko budući rukovodioci budu radili na takav način, oporavak Pete beogradske gimnazije i čitavog društva mogao da stigne brzo. (kraj) djv/bom/mk