Novoizabrani Bundestag od 25. marta

19:44 06. 03. 2025. FoNet | Desk

BEOGRAD - Novoizabrani Bundestag održaće svoju konstitutivnu sednicu 25. marta – nešto više od četiri nedelje posle februarskih izbora. Datum je dogovorilo Predsedništvo Bundestaga, saznaje dpa.

Ovo prelazno telo, koje čine aktuelna predsednica Bundestaga Berbel Bas (Bärbel) i predstavnici novoformiranih poslaničkih grupa, zakazuje prvu sednicu, dnevni red i raspored sedenja.

Međutim, pitanje rasporeda sedenja odloženo je za kasnije.

Prema Ustavu, novi Bundestag mora da se sastane najkasnije 30 dana nakon izbora. Sada je poslednji mogući datum baš 25. mart.

Navodno su sve poslaničke grupe, osim socijaldemokrata (SPD) i demohrišćana (CDU/CSU), bile za raniji termin.

Novi saziv Bundestaga "mogao bi da bude sazvan odmah nakon 14. marta", rekao je za dpa funkcioner poslaničke grupe Levice (Die Linke) Kristijan Gerke (Christian Görke).

Levica ima pravne sumnje u vezi s hitnom promenom Ustava u starom Bundestagu. Zbog toga je zatražila što ranije sazivanje novog saziva, objasnio je Gerke.

Organizaciono, pripreme su ovog puta složenije, a za preuređenje sedišta u plenarnoj sali ostaje vrlo malo vremena.

Razlog je što će stari Bundestag biti sazvan još dva puta na vanredne sednice – 13. i 18. marta. Posle toga ostaje samo još jedna nedelja.

Novi Bundestag ima 630 poslanika, što je za 103 manje u odnosu na prethodni saziv. U njemu je sada i manje stranaka.

Vanredne sednice se održavaju zbog planova CDU/CSU i SPD koje su tokom svojih pregovora o novoj vladajućoj koaliciji dogovorile ublažavanje kočnice zaduživanja koju propisuje Ustav.

Reformama žele da omoguće veća izdvajanja za odbranu.

Pored toga, planiraju i osnivanje posebnog fonda od pola biliona evra za infrastrukturu s ciljem podsticanja privrede.

Promene Ustava treba da usvoji aktuelni Bundestag, jer CDU/CSU i SPD verovatno više neće imati potrebnu dvotrećinsku većinu u novom sazivu zbog rasta podrške Alternativi za Nemačku (AfD) i Levici.

Na konstitutivnoj sednici biraće se novi predsednik ili predsednica Bundestaga, i to tajnim glasanjem. Tradicionalno, ovu funkciju dobija najjača poslanička grupa.

Takođe, tajnim glasanjem biraju se i potpredsednici. Uobičajeno je da svaka poslanička grupa dobije jedno potpredsedničko mesto.

Međutim, AfD od ulaska u Bundestag 2017. nikada nije uspela da se izbori za svog predstavnika – svi njihovi kandidati su odbijeni.

Verovatno će tako biti i u novom Bundestagu, iako AfD, s obzirom na rast podrške, insistira na funkciji.

CDU/CSU i SPD su već nagovestili da iz njihovih redova neće biti podrške kandidatima AfD. (kraj) dep/mk

Share: