Vanredno stanje i za novinare

18:08 28. 10. 2020. FoNet | Ivana Šanjević

Beograd - Tokom vanrednog stanja donet je niz propisa koji su imali direktan uticaj na rad novinara, uključujući i ograničavanje kretanja, zabranu prisustva događajima važnim za pravovremeno i istinito obaveštavanje građana i druga postupanja vlasti koja su uticala na onemogućavanje novinara da profesionalno rade svoj posao, objavio je danas NUNS.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) objavilo je izveštaj "Sloboda izražavanja i medijski pluralizam u vreme vanrednog stanja - Refleksija na aktivnosti iz Akcionog plana za pregovaračko Poglavlje 23".

Neke od štetnih odredbi kasnije su stavljene van snage, ali činjenica da su one bile u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i relevantnim zakonima nameće potrebu za pažljivim promišljanjem posledica po rad novinara i kvalitet informisanja uopšte.

U posmatranom periodu uočen je porast incidentnih situacija na štetu novinara u odnosu na vreme koje je prethodilo vanrednom stanju, ali i u odnosu na isti posmatrani period lane.

Kao neke od propisa podseća se na dodelu propusnica za rad novinara tokom policijskog časa, a one su dodeljivane najčešće samo stalno zaposlenim novinarima.

Nasuprot tome, novinarima koji nisu u stalnom radnom odnosu kod poslodavca, medijske kuće ili organizacije, ili su na drugi način bez prekida radno angažovani kod svojih poslodavaca u medijima, otežano je normalno obavljanje posla tokom perioda zabrane kretanja, ukazao je NUNS.

Najveći problem imali su slobodni novinari (frilenseri) kojima su bez jasno određene procedure dodeljivane ili uskraćivane propusnice.

Nova ograničenja za slobodan i neometan rad medija uvedena su 31. marta 2020. godine, kada je Zaključkom Vlade o informisanju stanovništva o stanju i posledicama zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS11 uloga obaveštavanja javnosti o stanju i posledicama zaraze poverena je isključivo Kriznom štabu za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19.

Istom odlukom propisano je da sva obaveštenja javnosti mogu davati samo predsednica Vlade ili osobe koje ovlasti Krizni štab.

Zaključak je, budući da je bio u suprotnosti sa Ustavom Srbije, Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja12, Zakonom o javnom informisanju i medijima13 ali i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ubrzo bio i povučen.

Još jedan propis donet u sličnom duhu jeste i Odluka da se zabrani prisustvo novinarima na konferencijama koje održava Krizni štab, pa je od 10. aprila promenjena dotadašnja praksa da novinari prisustvuju konferencijama koje organizuje Krizni štab.

Prema saopštenju Kancelarije za saradnju sa medijima Vlade RS, predviđeno je da se novinarska pitanja dostavljaju elektronski i da na njih članovi Kriznog štaba daju (čitaju) unapred pripremljene odgovore na konferencijama za štampu.

Trend nedostavljanja informacija nastavljen je i posle ukidanja vanrednog stanja. (kraj) vip/ivt/dpv

Share: