Agencijski servisi
U svetu gde je sve obmana - pričati istinu je revolucionarni čin.
Džordž Orvel

KONTAKTIRAJTE NAS
Fonet - 2004 - 2025 - All rights reserved
Srbija
Dileme o 6. oktobru
08:58 02. 10. 2025. FoNet | Milena Vlajić
BEOGRAD - Uoči svake godišnjice 5. oktobra otvara se dilema da li je izostanak "6. oktobra" bio propuštena šansa za obračun s režimom ili bi lustracija i zabrane stranaka bile izdaja demokratije, a tome za današnje izdanje nedeljnika NIN govore Žarko Korać, Vladimir Vuletić i Zoran Živković, nudeći svoje poglede na nasleđe promena.
Nekadašnji zamenik premijera u Vladi Srbije Žarko Korać izjavio je da je priča o "6. oktobru" omiljena tema onih koji nipodaštavaju sve ono što je postignuto 5. oktobra.
"Nasuprot njihovim tvrdnjama, vlada čiji sam i ja član bio je uradila mnogo toga dobrog. Samo ću podsetiti da je zemlja bila u velikim dugovima, da smo imali probleme sa snabdevanjem strujom i tako dalje. Ogroman posao je uradila tadašnja vlast bez obzira na primedbe onih koji smatraju da to nije tako i pričaju o izostanku 6. oktobra", kazao je Korać.
Prema njegovim rečima, osnovne ideje ljudi koji razmišljaju na taj način su da je trebalo zabraniti Socijalističku partiju Srbije i Srpsku radikalnu stranku, kao i sprovesti lustraciju.
"Zabraniti političku partiju nije nimalo lako. To svakako može da se sprovede, ali bez obzira na to, ljudi koji je sačinjavaju veoma brzo i lako mogu da osnuju i registruju drugu. Zabrana socijalista i radikala ne bi istovremeno značila i da oni prestaju sa svojim političkim radom i legalnim delovanjem", objašnjava Korać.
On, uz komentar da lično nije bio protiv toga, kaže da tada u Srbiji nije postojao kapacitet za lustraciju predstavnika dotadašnjeg režima, kao i da ona nikako ne predstavlja bilo kakvu zamenu za krivičnu odgovornost.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Vladimir Vuletić kaže da priča o 6. oktobru predstavlja ekstremistički pristup sa ciljem da se zabrani političko organizovanje tadašnjoj opoziciji.
"Protiv toga je bila većina lidera DOS. Ja se 5. oktobra sećam sa pijetetom. To nije bila samo borba protiv krađe na izborima, već i težnja da Srbija krene putem liberalne demokratije i kapitalizma. Shodno tome, sprovođenje lustracije, odnosno 6. oktobra, u konkretnom slučaju bi bila izdaja svega onoga što je 5. oktobra postignuto", istakao je Vuletić.
On je ukazao da lustracija ima smisla kada je reč o zločinačkim režimima poput fašizma ili nacizma, u kojima je ubijan i proganjan veliki broj ljudi, ali u Srbiji devedesetih godina to nije bio slučaj.
Prema njegovim rečima, svako onaj ko je zloupotrebio vlast u periodu pre 5. oktobra treba da bude pozvan na krivičnu odgovornost.
"To je nesporno. Postoje sudovi pred kojima se to utvrđuje. Nisam ipak primetio, sem u par slučajeva, da je utvrđeno da je neko zaista činio krivična dela zbog kojih mora da se odgovara. Svejedno, ko god je kršio zakone mora da se nađe pod istragom, a ta odgovornost je pojedinačna. Sa druge strane, lustracija koja ima za cilj da proganja celu jednu političku opciju nikako nije prihvatljiva", naveo je Vuletić.
Nekadašnji predsednik Vlade Srbije Zoran Živković ocenio je da je 6. oktobar metafora, čijim isticanjem se naglašava da reforma srpskog društva započeta pre 25 godina nije sprovedena do kraja.
"Suština je u tome da su reforme počele već 6. oktobra. Postale su naročito intenzivne od januara 2001. godine kada premijer postaje pokojni Zoran Đinđić. Taj period je svakako najsvetliji u novijoj istoriji Srbije i upravo je Đinđić najviše doprineo promenama nabolje. Reformski kurs je nastavljen i u periodu kada sam ja bio na čelu vlade, a neke stvari su i intenzivirane", rekao je Živković.
Na pitanje kako komentariše kritike da su i neki političari koji su došli na vlast 5.oktobra odgovorni za to što promene nisu sprovedene do kraja, Živković ističe da ti koji tako misle nisu razumeli trenutak u kome su se reforme odvijale. (kraj) vip/mv/dj
Tagovi: