Institucionalizovana represija

12:55 03. 03. 2026. FoNet | Ivana Šanjević

BRISEL - Direktorka Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN) Dragana Žarković Obradović izjavila je danas da se o Srbiji više ne može govoriti samo u kontekstu nazadovanja demokratije, već je reč o institucionalizaciji represije.

Ona je, na panelu Platforme Saveta Evrope za bezbednost novinara u Briselu, na kojem je predstavljen ovogodišnji izveštaj o bezbednosti medija, ukazala da samo kratak pregled vesti iz Srbije koji govori o protestima poljoprivrednika, njihovom hapšenju, suđenjima studentima ili otpuštanju prosvetnih radnika potvrđuje tezu o kojoj govori.

Dragana Žarković Obradović je rekla da je Srbija pomenuta u skoro svakom poglavlju ovogodišnjeg izveštaja, što govori da je situacija "od loše postala gora".

Samo prošle godine zabeležen je 371 fizički napad na novinare - duplo više nego 2024. godine, a treba imati u vidu da u Srbiji nije ratna zona, kao što je slučaj sa Ukrajinom, rekla je ona i dodala da je posebno zabrinjavajuća uloga policije u tim napadima.

Od pasivnih i neaktivnih posmatrača napada na medije i novinare, policija postaje njihov počinilac, rekla je Dragana Žarković Obradović.

Prema njenim rečima, svi ti napadi na medije se ne događaju u vakuumu, već su jednim delom posledica zapaljivog rečnika provladinih medija i državnih zvaničnika, posebno predsednika države Aleksandra Vučića koji medije naziva izdajnicima, stranim plaćenicima ili neprijateljima države.

Takvoh dehumanizacijom daje se dozvola za nasilje na ulici protiv novinara, ali i u digitalnom prostoru, predočila je Dragana Žarković Obradović, ukazujući i da Srbija skoro godinu i po dana nema funkcionalno Regulatorno telo za elektronske medije jer su dva pokušaja izbora Saveta propala.

Dragana Žarković Obradović navela je i primer "vladine-nevladine organizacije" (GONGO) koja je napravila spisak od 45 osoba, novinara, istraživača i ljudi iz civilnog društva koje je tartegirala, ukazujući da je jedan od njenih osnivača srpski ministar evropskih integracija Nemanja Starović.

Evropska unija bi to mogla da ima na umu kada govori o pristupnom procesu Srbije, naglasila je ona.

Dragana Žarković Obradović ukazala je i da je protiv medija u Srbiji podignuto 33 SLAPP tužbi, od kojih 15 prošle godine, i to pet protiv novinara, a većinu njih pokrenule su državne institucije.

Navodeći i da je prošle godine usledio talas otpuštanja novinara, ona je istakla da posebnu pažnju treba obratiti na Telekom Srbija i koncentraciju kablovskih kanala u vlasništvu te kompanije, kao i na razgovore sa vlasnicima Junajted grupe, odnosno da li bi to moglo da utiče da uređivačku politiku televizija N1 i Nova S. (kraj) vem/ivt/mk

Share: